Hrvatska u diplomatskim izvješćima SAD-a 1918. - 1929.
Uputa za citiranje: Hrvoje Čapo, prir. Hrvatska u diplomatskim izvješćima Sjedinjenih Američkih Država 1918.-1929. (Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2018.), [broj stranice u pdf dokumentu]
Američka diplomacija i Kraljevina Srba Hrvata i Slovenaca (1918.-1929.): Kontekst stvaranja i čitanja dokumenata. PDF
American Diplomacy and the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes (1918 ̶ 1929): the context of document creation and interpretation. PDF
1. 1918., studeni 18., Savjetnik predsjednika SAD-a Edward House izvješćuje State Department da ga je nazvao predsjednik Narodnoga vijeća u Zagrebu Anton Korošec te ga zamolio da američke snage okupiraju dijelove jadranske obale zbog sprječavanja napredovanja talijanske vojske. PDF
2. 1918., studeni 22., Brzojav savjetnika predsjednika SAD-a Edwarda Housea State Departmentu u kojem ga izvješćuje da su Britanci potvrdno odgovorili na američki prijedlog o slanju svojih postrojbi na austro-ugarska područja uz napomenu „da bi bilo od iznimne važnosti kada bi američke postrojbe pratile talijanske postrojbe pri okupaciji austro-ugarskih područja.“ PDF
3. 1918., prosinac 2., Brzojav savjetnika predsjednika SAD-a Edwarda Housea State Departmentu u kojem se zalaže za zadržavanje američkih postrojbi u Italiji usprkos savjetima Ministarstva rata SAD-a da se američka vojska vrati u SAD. PDF
4. 1919., srpanj 28., Brzojav američke misije u Beogradu State Departmentu o tome da ih je ministar vanjskih poslova Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca izvijestio o skorom padu jugoslavenske vlade zbog neslaganja Stojana Protića i Svetozara Pribićevića. PDF
5. 1919., kolovoz 6., Dodatak br. 2. Izvješću br. 327 Henryja Percivala Dodgea State Departmentu u kojem se donosi Memorandum razgovora predstavnika američkoga poslanstva u Beogradu s neimenovanim savjetnikom Dvora o razlozima sukoba između Stojana Protića i Svetozara Pribićevića, te o pregovorima Stojana Protića sa ‘Starćevićancima’ u Zagrebu u vezi s političkom borbom s Pribićevićem. PDF
6. 1919., rujan 20., Izvješće američkoga poslanika u Kraljevstvu SHS Henryja Percivala Dodgea o razgovoru s novinarom časopisa Journal des Debates o njegovim dojmovima s puta u Hrvatskoj i Sloveniji u kojem se prenosi mišljenje i da je „beogradska vlada imenovala previše Srba na važne dužnosti u Hrvatskoj, te da su ovi dužnosnici sa srpskom vojskom gledali svisoka na Hrvate prema kojima su primjenjivali grube metode vladanja.“ PDF
7. 1919., rujan 30., Izvješće američkoga vojnog atašea u Kraljevstvu SHS Francisa T. Colbyja ravnatelju Vojne obavještajne službe o stanju u Hrvatskoj u kojemu se iznosi mišljenje da „još uvijek nema opasnosti od većih prosvjeda i nemira u Hrvatskoj, iako je prisutno ‘anti-srpsko raspoloženje’, te da je za očekivati žestoki politički otpor srpskoj dominaciji“. PDF
8. 1919., prosinac 18., Izvješće br. 43 američkoga djelatnika American Relief Administrationa (ARA-e) DuBoisa američkom poslanstvu u Kraljevstvu SHS o „osjećajima Hrvata i Slovenaca s jedne, te Austrijanaca s druge strane.“ PDF
9. 1919., prosinac 29., Izvješće br. 44 američkoga djelatnika ARA-e DuBoisa američkom poslanstvu u Kraljevstvu SHS o „jugoslavenskoj vanjskoj politici kako je se vidi iz Hrvatske i Slovenije.“ Autor izvješća donosi mišljenje da „postoje velike razlike između naroda Slovenije, Hrvatske i Srbije, te moglo bi se dodati, i Bosne i Crne Gore; razlike u vjeri, kulturi, kao i konceptu političkog života. Možda i više no ikada vidljiva je razlika u duhu, ona razlika između pobjedničkih Srba i pokorenih Hrvata i Slovenaca“. PDF
10. 1920., ožujak 4., Izvješće J. G. Sawalla, predstavnika International Harvester Companyja američkom poslanstvu u Kraljevstvu SHS o stanju na „jugoslavenskim prostorima koji su nekada bili pod Mađarskom“. PDF
11. 1920., svibanj 28., Izvješće br. 104 američkoga djelatnika ARA-e DuBoisa američkom poslanstvu u Kraljevstvu SHS o „komunizmu u Hrvatskoj i Sloveniji“ koji je bilježio sve veće uspjehe i opći porast. U izvješću se donose izjave predsjednika slovenske Deželne vlade Janka Brejca i zagrebačkoga „šefa policije“, zapravo državnoga tužitelja, Ljudevita Zimpermanna koji je za širenje komunizma u Hrvatskoj odgovornima držao „Srbe koji su agresivni i ratoborni ljudi, od kojih su mnogi bili zaraženi revolucionarnim idejama tijekom svoje službe u stranim zemljama, te ‘izbjeglice iz Rusije’“. PDF
12. 1920., svibanj 27., Izvješće br. 104 američkoga djelatnika ARA-e DuBoisa američkom poslanstvu u Kraljevstvu SHS o „stanju u Hrvatskoj i Sloveniji“. PDF
13. 1920., srpanj 20., Brzojav američkoga poslanika Henryja Percivala Dodgea State Departmentu o padu jugoslavenske vlade te sukobu građana s Talijanima u Splitu 13. srpnja 1920. oko kojih se vlada drži rezervirano, smatrajući Talijane odgovornima za zaoštravanje odnosa, ali ne predmnijevajući njihovu nikakvu javnu osudu, a da se odnosi ne bi dodatno pogoršali s čime u skladu niti ne dopušta nikakve javne prosvjede protiv Italije. PDF
14. 1920., kolovoz 25., Memorandum razgovora američkoga pukovnika Duncana Stewarta s Milenkom Vesnićem koji je iznio mišljenje da Talijani „namjerno odugovlače bilo kakvo rješavanje jadranskoga pitanja“ do nakon predsjedničkih izbora u SAD-u na kojima se nadaju pobjedi Republikanaca i novim vanjskopolitičkim odnosima koji bi išli u korist talijanskim interesima. PDF
15. 1920., listopad 1., Izvješće poslanika Henryja Percivala Dodgea State Departmentu o interpelaciji socijalističkoga zastupnika Vilima Bukšega vezanoj za nedavne nemire u Hrvatskoj (žigosanju stoke) u kojoj je, između ostaloga, vladi postavljeno pitanje zbog čega tolerira bijes oružništva, te zašto ga nije spriječila. Predsjednik vlade Milenko Vesnić branio je postupke oružništva srbijanskom vojnom tradicijom. Izvješće spominje i stav jugoslavenske vlade prema ratifikaciji sporazuma iz Saint-Germaina, Neuillyja i Versaillesa. PDF
16. 1920., studeni 4., Izvješće predstavnika Western Affairs Divisiona State Departmentu o političkoj i gospodarskoj situaciji u Kraljevini SHS, Bugarskoj i Rumunjskoj. Izvješće je utemeljeno i na razgovoru s regentom Aleksandrom Karađorđevićem o kojemu se iznosi mišljenje da je to „izuzetno ozbiljan oštrouman mladić, ali častan, miran u svojim sudovima, vrlo inteligentan, (…) domoljub u najboljem smislu riječi. Sve u svemu, on je više od vodeće figure i naravno stoji iznad stranaka, iako (…) ukupno ima više simpatija prema ciljevima radikala.“ PDF
17. 1920., prosinac 13., Brzojav poslanika Henryja Percivala Dodgea State Departmentu o Radićevom predizbornom skupu na kojemu je bilo prisutno oko deset tisuća ljudi, a koji je pod snažnom prisutnošću vojske protekao u miru. PDF
18. 1920., prosinac 9., Izvješće konzula u Zagrebu Alfreda Thompsona poslaniku Henryju Percivalu Dodgeu s naglaskom na rezultate parlamentarnih izbora od 28. studenoga 1920. u kojem se ističe mišljenje da je „većina koju uživa Seljačka republikanska stranka koju vodi Ivan Radić (sic!) opasna za opstojnost države“, ali da „lokalne vlasti ne shvaćaju Radića ozbiljno“ što je „nesumnjivo bila njihova pogreška jer je Radić sposoban provesti istu politiku koju je Kerensky provodio u Rusiji, a koja je tu državu odvela u propast, kaos i boljševizam“ kao i da je „većina zastupnika seljačke stranke neobrazovana (…) time i povodna za radikalima ili avanturistima“. PDF
19. 1920., prosinac 23., Dodatak izvješću br. 668 Henryja Percivala Dodgea State Departmentu: Memorandum razgovora poslanika Henryja Percivala Dodgea s ministrom unutarnjih poslova Miloradom Draškovićem u kojem je istaknuto i da je vlada „spremna izmijeniti prisegu“ kojoj „Radić pridaje previše pozornosti“. PDF
20. 1920., prosinac 18., Dodatak izvješću br. 668 Henryja Percivala Dodgea State Departmentu: Izvješće konzula u Zagrebu Alfreda Thomsona poslaniku Henryju Percivalu Dodgeu o „političkoj situaciji u Hrvatskoj“ u kojoj se prenose i razmišljanja Milana Rojca i Milovana Zoričića da se Stjepana Radića i njegovu stranku ne može shvatiti ozbiljno kao i da je „Radić s iznenađenjem doživjeo uspjeh svoje stranke na izborima“, te da su „on i njegovi zastupnici voljni raditi u Skupštini u Beogradu“. PDF
21. 1920., prosinac 23., Izvješće br. 160 američkoga djelatnika ARA-e DuBoisa američkom poslanstvu u Kraljevstvu SHS o „izborima u Hrvatskoj i Slavoniji“. PDF
22. 1921., siječanj 8., Dodatak izvješću br. 691 Henryja Percivala Dodgea State Departmentu: Izvješće konzula Alfreda Thomsona iz Zagreba poslaniku Henryju Percivalu Dodgeu u kojem se kaže da je „Radić izvijestio generalni konzulat Poljske da jugoslavenske komunističke organizacije stalno traže suradnju s njime, ali da im se on stalno odupire (…) inzistirajući na tome da nije komunist i da se zalaže za seljačko vlasništvo.“ PDF
23. 1921., siječanj, Izvješće br. 185 američkoga djelatnika ARA-e DuBoisa američkom poslanstvu u Kraljevstvu SHS na temelju razgovora s osobama u dodiru sa „Radićevom strankom“ i lokalnim bugarskim diplomatskim krugovima u kojem se kaže da je „Radićeva odluka o nesudjelovanju u radu Skupštine stvorila stanje parlamentarne revolucije“, kao i da „Hrvatska nije daleko od revolucionarnog stanja, ali da Radić ne smatra ovaj trenutak pogodnim za revoluciju“, iako „oružja ima u velikim količinama, kako kratkog tako i strojnica i bacača granata. No, nedostaje streljiva iako su znatne količine nedavno bile prokrijumčarene iz Mađarske“. PDF
24. 1921., siječanj 22., Dodatak izvješću br. 716 Henryja Percivala Dodgea State Departmentu: Izvješće konzula Alfreda Thomsona iz Zagreba poslaniku Henryju Percivalu Dodgeu o „političkoj situaciji u Hrvatskoj i Slavoniji“ u kojemu se spominje posjet Đure Basaričeka Beogradu i njegovo izražavanje „nade da će svi Radićevi zastupnici eventualno moći otići u Beograd“. PDF
25. 1921., veljača 12., Dodatak izvješću br. 733 Henryja Percivala Dodgea State Departmentu: Dopis konzula Alfreda Thompsona iz Zagreba poslaniku Henryju Percivalu Dodgeu o „političkoj situaciji u Hrvatskoj i Slavoniji“ u kojem ga izvještava o prvim pregovorima HRSS-a i NRS-a u Zagrebu, te izražava vlastito mišljenje da je odlazak HRSS-ovih zastupnika u Beograd „jednako daleko kao što je to bilo i ranije“. PDF
26. 1921., travanj 12., Memorandum razgovora poslanika Henryja Percivala Dodgea s regentom Aleksandrom Karađorđevićem u kojem regent izražava optimistično viđenje stanja u Kraljevstvu SHS, a o Hrvatskoj je istaknuo da „Radićeva stranka zasigurno gubi svoju snagu“ jer su se „seljaci odvojili od Radića kada su uvidjeli da ne može ispuniti svoja obećanja“. PDF
27. 1921., travanj 8., Dodatak izvješću br. 825 Henryja Percivala Dodgea State Departmentu: Izvješće konzula Alfreda Thomsona iz Zagreba poslaniku Henryju Percivalu Dodgeu s „političkim bilješkama o Hrvatskoj i Slavoniji“ u kojem se navodi da je HRSS „još uvijek stranka koja održava svoje sastanke u Zagrebu, ali čini se da gubi utjecaj među seljacima koji su postupno gubili interes u svoje vođe koji nisu ostvarili obećane rezultate“. PDF
28. 1921., srpanj 14., Izvješće Olivera Fosa Faya, američkoga časnika pri Misiji u Budimpešti o stanju u Jugoslaviji i mogućnosti povratka Karla IV. (I.) na mađarsko prijestolje. Odnoseći se na Hrvatsku istaknuto je da je čak i „republikanac Radić sada Karlist“, te da je „u Hrvatskoj raspoloženje protiv Srba toliko ogorčeno da bi se bez pretjerivanja moglo reći da bi i najžešći bivši republikanac (…) prihvatio Karla otvorenih ruku“. PDF
29. 1921., listopad 28., Dodatak izvješću br. 1073 Henryja Percivala Dodgea State Departmentu: Izvješće konzula Alfreda Thomsona iz Zagreba poslaniku Henryju Percivalu Dodgeu o „političkoj situaciji u Hrvatskoj“ u kojem govori o stajalištima Hrvatskoga bloka i njihovoj spremnosti na pregovore s predsjednikom vlade Stojanom Protićem o izmjeni Vidovdanskoga ustava, te da „hrvatska javnost u većini gaji velike nade u politiku i djelovanje gosp[odina]. Stojana Protića, jer vjeruje da bi njegovim ostankom na vlasti moglo doći do radikalnih promjena u srpsko-hrvatskim odnosima.“ PDF
30. 1921., prosinac 16., Izvješće poslanika Henryja Percivala Dodgea State Departmentu o „političkoj situaciji u Kraljevini SHS“ u kojem se govori i o lokalnim izborima u Zagrebu na kojima je Hrvatski blok osvojio pobjedu, a „Radić u najmanju ruku dobio prigodu ujediniti sve protucentralističke snage“ što je odmah uzrokovalo i reakciju NRS-a koja se ogledala u trenutnom „pomirljivom stavu prema Bloku“. PDF
31. 1921., prosinac 21., Dodatak izvješću br. 1150 Henryja Percivala Dodgea State Departmentu: Dopis konzula Alfreda Thomsona iz Zagreba poslaniku Henryju Percivalu Dodgeu o „gradskim izborima u Zagrebu“ u kojem kaže da je uspjeh Hrvatskoga bloka bio rezultat „općeg raspoloženja u Hrvatskoj“, a nadalje opisuje namjeru prvaka Hrvatskoga bloka; Radića, Košutića i Šurmina da se odreknu gradskih zastupničkih mjesta što bi „dozvolilo reizbor Vjekoslava Heinzela za gradonačelnika, kao i omogućilo ostalim članovima gradskoga vijeća da prisegnu vjernost kralju“. PDF
32. 1922., lipanj 3., Dopis State Departmenta poslaniku Henryju Percivalu Dodgeu u kojemu se traže dodatne informacije o Stjepanu Radiću i Hrvatskom bloku zbog sve češćih medijskih napisa o samostalnosti Hrvatske. State Department zatražio je odgovor i mišljenje o Radićevoj karijeri i njegovu karakteru, političkoj orijentaciji Hrvatskoga bloka, te koliko su na njega možebitno utjecale „strane sile“, na koji način djelovanje „hrvatskog pokreta“ utječe na diplomaciju Kraljevine SHS, postoje li slični pokreti u Bosni i ostalim dijelovima Kraljevine, koje mjere je vlada koristila u „represiji ili umirivanju hrvatske oporbe“, te predstavlja li „hrvatski pokret“ prijetnju monarhističkom uređenju države ili integritetu nacije. PDF
33. 1922., svibanj 29., Izvješće konzula Alfreda Thomsona iz Zagreba poslaniku Henryju Percivalu Dodgeu o „stanju u Hrvatskoj“ u kojem se govori o Memorandumu Hrvatskoga bloka savezničkoj konferenciji u Genovi, te vjenčanju kralja Aleksandra koje je u Zagrebu bilo indiferentno popraćeno. PDF
34. 1922., lipanj 8., Izvješće konzula Alfreda Thomsona poslaniku Henryju Percivalu Dodgeu o dvjema demonstracijama u Zagrebu večer uoči vjenčanja kralja Aleksandra. Tijekom prvih demonstracija oko 5 000 ljudi klicalo je „Hrvatskoj republici i Radiću“, a koje je pred Maksimirom dočekala i rastjerala policija, na drugim demonstracijama sudjelovalo je dvjestotinjak pristaša JDS-a kličući „Nek’ živi kralj“ i „dolje Austrija“. PDF
35. 1922., lipanj 1., Izvješće poslanika Henryja Percivala Dodgea State Departmentu o Memorandumu Hrvatskoga bloka na konferenciji u Genovi u kojemu iznosi mišljenje da su „pritužbe iz rezolucije Bloka nesumnjivo preuveličane, iako sadrže određenu dozu istine.“ PDF
36. 1922., srpanj 17., Dopis State Departmenta poslaniku Henryju Percivalu Dodgeu vezano za prethodno izvješće konzula u Zagrebu od 29. svibnja 1922. s dodatnim pitanjima: „Koje se rasne skupine podrazumijevaju izrazom ‘neslavenske manjine’“, „Brine li se Hrvatski blok samo za one manjine u Hrvatskoj ili u cijeloj Kraljevini“, te „Što se podrazumijeva pod zahtjevom manjina za uživanjem ‘istih prava’ kao što ih se uživa u Sjedinjenim Državama“. PDF
37. 1922., srpanj 17., Odgovor poslanika Henryja Percivala Dodgea na dopis State Departmenta od 3. lipnja 1922. s pitanjima o karakteru Stjepana Radića i Hrvatskoga bloka u kojemu se govori da je Radić demagoškoga karaktera, a da su mu motivi djelovanja osobna ambicija, te da je najveći broj njegovih sljedbenika „politički neobrazovan, puno više negoli ijedan od seljaka u Srbiji“. PDF
38. 1922., kolovoz 15., Odgovor konzula u Zagrebu Alfreda Thomsona poslaniku Henryju Percivalu Dodgeu na dopis State Departmenta od 17. srpnja 1922. o odnosu Hrvatskoga bloka prema „neslavenskim“ nacionalnim manjinama. PDF
39. 1922., studeni 24., Izvješće poslanika Henryja Percivala Dodgea State Departmentu o „političkim prilikama u Kraljevini“ u kojemu govori i o posjetu dvojice zastupnika Hrvatskoga bloka Narodnoj skupštini, kao i o sve većim nesuglasicama oko Radića između skupina koje su bile za ulazak u rad Skupštine i onih koji su bili za nastavak suzdržavanja. PDF
40. 1922., prosinac 18., Dodatak Izvješću br. 1746 Henryja Percivala Dodgea State Departmentu: Izvješće konzula u Zagrebu Josepha F. McGurka poslaniku Henryju Percivalu Dodgeu o „lokalnoj političkoj situaciji“ u kojemu se govori o raspadu radikalsko-demokratske koalicije o čemu je „hrvatski pogled bio da je političko pitanje sada postalo jasno i da će puno lakše postići dogovor sa strankom (Radikalna stranka sada ima kontrolu) koja ima jedinstvenu politiku, nego što se to moglo s prošlom radikalsko-demokratskom koalicijom“. PDF
41. 1923., travanj 3., Izvješće poslanika Henryja Percivala Dodgea State Departmentu o postizbornim koalicijama i stavu Stjepana Radića u kojemu se donosi da je u vrijeme predizborne kampanje u Hrvatskoj stav radikala bio da su Radićevi kandidati zanemarivi te da su učinili sve napore da bi spriječili izbore demokrata zbog čega su „znajući da nemaju nikakvih šansi za izborom radikalskih kandidata, naložili svojim članovima, uključujući sve, od mnogih dužnosnika, radikale, da učine sve napore u korist Radićevih kandidata.“ PDF
42. 1923., travanj 19., Izvješće poslanika Henryja Percivala Dodgea State Departmentu o političkoj situaciji u Kraljevini SHS koje uključuje i izvješće konzula u Zagrebu Josepha F. McGurka o postizbornim koalicijama i stavu Stjepana Radića te pregovorima koji su prethodili „Markovom protokolu“ u kojemu se prenosi i razgovor američkoga poslanika s jugoslavenskim ministrom vanjskih poslova Momčilom Ninčićem koji mu je otkrio da je „Radić u nekoliko navrata nakon izbora poslao više ili manje tajne predstavnike na razgovore s njim (Ninčićem, op. H. Č.) i ostalim vođama radikala s namjerom postizanja nekakvog dogovora.“ PDF
43. 1923., srpanj 30., Izvješće konzula u Zagrebu Josepha F. McGurka poslaniku Henryju Percivalu Dodgeu s „komentarom političkih odnosa u Hrvatskoj“ u kojemu se prenosi pogled „određenih krugova na prijedloge uhićenja i suđenja Radiću kao na vladin pokušaj da izazovu njegovu reakciju, odnosno da otvoreno izađe s jasnom izjavom protiv vlade“, kao i da „oni koji poznaju Radića (a to je lokalno opće mišljenje) vjeruju da on neće učiniti takvo što jer je previše vješt da bi vladi dao prigodu da ga diskreditira pred njegovim sljedbenicima u bilo kojem pogledu“, ali i da se na „prijetnju uhićenjem i tužbom gleda kao na vladin pokušaj da Radića natjeraju da napusti zemlju“. PDF
44. 1923., kolovoz 22., Izvješće poslanika Henryja Percivala Dodgea State Departmentu u kojemu se govori o Radićevom odlasku iz Kraljevine SHS za koji je još „prerano procijeniti kakav će utjecati proizvesti (…) u Hrvatskoj“, gdje „uobičajeni optimizam prevladava i najčešće se govori da će popularnost gosp[odina]. Radića koja je počela venuti nakon izbora (…) sada trpjeti još veći pad“. PDF
45. 1923., kolovoz 22., Izvješće poslanika Henryja Percivala Dodgea State Departmentu o stanju u Hrvatskoj i “nestanku Stjepana Radića”. PDF
46. 1923., rujan 6., Izvješće poslanika Henryja Percivala Dodgea State Departmentu o Radićevom odlasku u inozemstvo u kojem u se prenose informacije iz Ministarskog savjeta da se čine „ozbiljni napori u prikupljanju dokaza protiv gosp[odina]. Radića i njegovih najbližih suradnika, te da će brojna uhićenja uskoro uslijediti“. PDF
47. 1923., studeni 19., Izvješće poslanika H. P. Dodgea State Departmentu o zasjedanju Narodne skupštine i odnosu „Radićeve stranke“ HRSS-a u kojem se iznosi i mišljenje da „Radićeva stranka (…) još uvijek nije izgubila previše od svoje snage zbog izostanka svojega vođe, ali da će ako se, a što se čini puno vjerojatnije, gosp. Radić duže vrijeme ne vrati u Hrvatsku, njegova stranka izgubiti snagu i, moguće je, podijeliti na dvije ili tri skupine od kojih će najumjerenija doći u Beograd (…)“. U dodatku izvješću donose se nacrti razgovora s istaknutim političarima i jednim predstavnikom iz gospodarstva na temu Radićeva odlaska. PDF
48. 1924., ožujak 19., Izvješće poslanika Henryja Percivala Dodgea State Departmentu o dolasku potpredsjednika HRSS-a Josipa Predavca u Beograd i Radićevoj politici. PDF
49. 1924., svibanj 10., Izvješće poslanika Henryja Percivala Dodgea State Departmentu o političkoj situaciji u Kraljevini SHS u kojem se kritički osvrće na proglas HRSS-a „hrvatskom narodu te svim slavenskim i neslavenskim seljacima i braći radnicima u Hrvatskoj i ostalim dijelovima Jugoslavije“. PDF
50. 1924., lipanj 6., Dodatak izvješću br. 2364 Henryja Percivala Dodgea State Departmentu: Memorandum razgovora poslanika Henryja Percivala Dodgea s Antonom Korošcem o političkoj krizi u Kraljevini u kojem je istaknuto da „stvari idu od lošega prema goremu“, te da je „kralj u stanju iscrpljenosti previše slab da bi se nosio s trenutnom situacijom“. PDF
51. 1924., lipanj 13., Izvješće privremenoga otpravnika poslova Gordona Paddocka State Departmentu o „političkoj situaciji u Kraljevini SHS-a“ u kojem se donose i obavijesti o Radićevu boravku u inozemstvu ističući da je „prema posljednjim informacijama Radić napustio Beč i otišao u Moskvu pridobiti potporu sovjetskih vlasti.” PDF
52. 1924., kolovoz 4., Memorandum razgovora jugoslavenskoga poslanika u Washingtonu Ante Tresića Pavičića s predstavnikom Odjela Bliskoistočnih poslova (Division of Near Eastern Affairs) o stanju u Jugoslaviji i odnosima s Italijom u kojem je izrazio i mišljenje da će se odsada „Pašićeva stranka“ sve više dezintegrirati jer je „Pašić star čovjek i njegova je politika zastarjela.“ PDF
53. 1924., kolovoz 20., Dodatak izvješću br. 2438 Henryja Percivala Dodgea State Departmentu: Memorandum razgovora poslanika Henryja Percivala Dodgea s predsjednikom JDS-a Ljubomirom Davidovićem o trenutnoj političkoj krizi vlade u kojem je izrazio i mišljenje da je „Radić, svojim dugim izbivanjem, izgubio dosta utjecaja u stranci koju je sada pokušavao nadoknaditi ostavljanjem dojma da je u Rusiji ostvario značajan uspjeh“ i da „njegova politika vodi dugotrajnoj nestabilnosti i političkom nemiru“. PDF
54. 1924., rujan 15., Izvješće poslanika Henryja Percivala Dodgea State Departmentu o političkoj situaciji u Kraljevini SHS s naglaskom na odnose između NRS-a i HRSS-a u kojem se govori i da su „dvojica potpredsjednika Radićeve stranke gosp[oda]. Predavec i Maček nedavno posjetili Beograd (…) i vodili razgovore s vođama vladinog Bloka“, te da je „Radićeva stranka načelno pristala da jedan ili dvojica njihovih vođa uđu u novu vladu“. PDF
55. 1924., rujan 27., Izvješće poslanika Henryja Percivala Dodgea State Departmentu o političkoj situaciji u Kraljevini SHS, mogućnosti ulaska Stjepana Radića u vladu Kraljevine SHS, posjetu ministra unutarnjih poslova, radikalskoga disidenta Nastasa Petrovića Zagrebu i njegovim razgovorima s Radićem oko postizanja administrativnih ustupaka u zalog međusobnoga sporazuma. PDF
56. 1924., listopad 13., Izvješće privremenoga otpravnika poslova Gordona Paddocka State Departmentu o političkoj situaciju u Kraljevini SHS, Radićevom govoru u kojem je istaknuo da će „cijeli hrvatski narod upotrijebiti sav svoj politički utjecaj da bi smanjio brojnost vojske za najmanje jednu polovicu“, što je uzrokovalo ostavku ministra vojske i mornarice generala Stevana Hadžića i krizu vlade. PDF
57. 1924., listopad 27., Izvješće privremenoga otpravnika poslova poslanstva Gordona S. Paddocka State Departmentu o ostavci ministra vojske i mornarice generala Stevana Hadžića, a zbog „subverzivnog djelovanja Stjepana Radića“ zbog kojega je formalno pala vlada Ljubomira Davidovića. PDF
58. 1924., listopad 20., Tromjesečno izvješće konzula u Zagrebu Josepha F. McGurka o „prilikama u Hrvatskoj“ u kojem se govori o padu radikalske vlade i novoj vladi nastaloj koalicijom HRSS-a, Slovenske ljudske stranke, Muslimanske jugoslavenske organizacije i radikalskih i demokratskih disidenata što je protumačeno kao „prvi korak prema uređenju političkih razlika između stare Srbije i onih provincija, koje su pripadale Austro-Ugarskoj Monarhiji“, o gospodarskoj krizi koja se ponajviše osjeća u Hrvatskoj i Slavoniji, financijskom stanju, zaposlenosti, naftnom poslovanju, urodu. PDF
59. 1924., studeni 10., Izvješće privremenoga otpravnika poslova Gordona Paddocka State Departmentu o političkoj situaciji nakon pada Davidovićeve vlade i odnosu radikala i demokrata prema Radiću. PDF
60. 1924., studeni 24., Izvješće privremenoga otpravnika poslova Gordona Paddocka State Departmentu u kojem se dotiče utjecaja „hrvatskog pitanja“ na političku situaciju u Kraljevini SHS u kojem se spominje i mišljenje Marka Trifkovića u ime NRS-a da nikada neće surađivati s Radićem jer se on proglasio protivnikom svega što je „Srbima drago: slavne povijesti naroda tijekom rata, vojske i dinastije Karađorđevića.“ PDF
61. 1925., siječanj 3., Izvješće poslanika Henryja Percivala Dodgea State Departmentu o najavi proširenja Obznane nad HRSS-om zbog učlanjenja u Seljačku internacionalu, odnosno zabrani rada HRSS-a i uhićenju vodstva stranke. PDF
62. 1925., siječanj 19., Izvješće poslanika Henryja Percivala Dodgea State Departmentu o uhićenju Stjepana Radića koji se „skrivao u stanu svoga zeta gdje je upuzao u, za to pripremljenu, rupu u zidu“, kao i da nitko od Radićevih vođa neće biti pogubljen što mu je i potvrdio ministar vanjskih poslova Ninčić rekavši da bi „čak i ako ih sud osudi na smrt, u što je bio uvjeren da bi trebalo, kralj pomilovati.“ PDF
63. 1925., siječanj 28., Izvješće poslanika Henryja Percivala Dodgea State Departmentu o sudskom procesu i optužbama protiv Stjepana Radića. PDF
64. 1925., siječanj 29., Dodatak Izvješću br. 2555 Henryja Percivala Dodgea State Departmentu: Izvješće konzula u Zagrebu Leslieja A. Davisa u kojemu prenosi razmišljanje Ante Trumbića o HRSS-u i njihovim metodama djelovanja. PDF
65. 1925., veljača 6., Izvješće konzula u Zagrebu Leslieja A. Davisa Henryju Percivalu Dodgeu o posjetu Ljubomira Davidovića Zagrebu. PDF
66. 1925., veljača 14., Izvješće poslanika Henryja Percivala Dodgea State Departmentu o pojačanoj represiji pred održavanje parlamentarnih izbora na cijelom području Kraljevine SHS predvođene radikalima u kojemu se donosi i da su „nekoliko dana prije izbora u Hrvatsku prebačene tri vojne pukovnije iz Srbije da bi pojačale ionako veliki broj postrojbi smještenih u Hrvatskoj.“ PDF
67. 1925., veljača 25., Izvješće poslanstva u Beogradu o „zagrebačkom tisku i izborima 1925.“ na temelju informacija dobivenih obavljenim razgovorima i pisanju novinskih glasila gdje se donosi mišljenje da „najveći dio zagrebačkog tiska više ne podupire politiku Radićeve stranke i Hrvatske zajednice.“ PDF
68. 1925., ožujak 29., Brzojav poslanika Henryja Percivala Dodgea State Departmentu o izjavi Pavla Radića od 29. ožujka 1925. kojom je priznao dinastiju Karađorđevića i Vidovdanski ustav. PDF
69. 1925., ožujak 24., Memorandum razgovora Hamiltona Fish Armstronga, nekadašnjega vojnog atašea u Kraljevini Srbiji i trenutnoga urednika časopisa Foreign Affairs s kraljem Aleksandrom Karađorđevićem u kojem se govori da je kralj u studenome 1924. zatražio ostavku Ljubomira Davidovića jer ovaj nije bio voljan javno izjaviti da „nije uspio osigurati suradnju gosp. Radića na programu Vlade.“ PDF
70. 1925., ožujak 28., Izvješće poslanika Henryja Percivala Dodgea State Departmentu o zasjedanju Narodne skupštine i izjavi Pavla Radića o priznanju dinastije Karađorđevića i Vidovdanskog ustava. PDF
71. 1925., srpanj 9., Izvješće poslanika Henryja Percivala Dodgea State Departmentu o Radićevom političkom zaokretu, kao i o mogućem nasljedniku bolesnoga i ostarjeloga Nikole Pašića. PDF
72. 1925., srpanj 20., Izvješće privremenoga otpravnika poslova poslanstva u Beogradu Gordona Paddocka State Departmentu o sastavljanju vlade između NRS-a i HSS-a. PDF
73. 1925., kolovoz 6., Dodatak Izvješću br. 2783 privremenoga otpravnika poslova Gordona S. Paddocka: Izvješće konzula u Zagrebu Leslieja A. Davisa privremenom otpravniku poslova poslanstva u Beogradu Gordonu S. Paddocku o političkoj situaciji u Zagrebu, mišljenju javnosti o sporazumu HSS-a i NRS-a, te predviđanjima o budućnosti ove koalicije. PDF
74. 1925., kolovoz 20., Izvješće konzula u Zagrebu Leslieja A. Davisa privremenom otpravniku poslova poslanstva u Beogradu Gordonu S. Paddocku o proslavi tisućugodišnjice Hrvatskoga Kraljevstva u Zagrebu. PDF
75. 1925., kolovoz 31., Izvješće poslanika Henryja Percivala Dodgea State Departmentu o „oduševljenju u Zagrebu dolaskom kralja Aleksandra“ na proslavu tisućugodišnjice Hrvatskoga Kraljevstva, kao i o držanju Stjepana Radića na ovom događaju. PDF
76. 1925., studeni 9., Izvješće poslanika Henryja Percivala Dodgea State Departmentu o političkim događajima u Kraljevini SHS između kojih je dotaknuto i pitanje dodjele ministarskoga mjesta Stjepanu Radiću, kao i „kraljevoj želji o uključenju“ Ljubomira Davidovića u seljačko-radikalsku koaliciju. PDF
77. 1925., studeni 1925., Izvješće Henryja Percivala Dodgea State Departmentu o „značajnome šoku“ nakon objavljivanja govora Stjepana Radića u Ljubljani u kojem je žestoko napao talijansku fašističku vladu. PDF
78. 1926., veljača 18., Dodatak izvješću br. 2983 Henryja Percivala Dodgea: Izvješće konzula u Zagrebu Leslieja A. Davisa poslaniku Henryju Percivalu Dodgeu u kojemu se donosi presjek političkih događaja i posljedica u Hrvatskoj tijekom 1925. godine s naglaskom na ulazak HSS-a u vladu, kao i njihovo snalaženje i aktivnosti u poziciji vladajućih. PDF
79. 1926., veljača 17., Izvješće poslanika Henryja Percivala Dodgea State Departmentu o Radićevom govoru protiv papinskoga nuncija u Kraljevini SHS, te posljedičnoj isprici ministra vanjskih poslova Momčila Ninčića zbog takvog Radićevog ponašanja. PDF
80. 1926., ožujak 17., Izvješće poslanika Henryja Percivala Dodgea State Departmentu o raspravama o proračunu u Narodnoj skupštini, HSS-u, kraljevoj politici i njegovom neslaganju s Nikolom Pašićem. PDF
81. 1926., travanj 25., Izvješće privremenoga otpravnika poslova Gordona Paddocka State Departmentu o Radićevim kritikama rada vlade zbog kojih ga je Uzunović prisilio na ostavku u vladi, pojavi frakcija unutar HSS-a zbog „Radićeva autoritarnog vođenja stranačke politike“, Radićevim potezima protiv disidenata, uvjerenju vlade u Beogradu da je Radić, s Vladkom Mačekom i Josipom Predavcom još uvijek pod velikim utjecajem sovjetskih vlasti u Moskvi. PDF
82. 1926., svibanj 18., Dopis State Departmenta poslaniku Johnu Dyneleyju Princeu od 18. svibnja 1926. u kojem se traže detaljnija izvješća o „Bijeloj ruci, tajnom vojnom društvu” za koje se prema izvješću američke vojne obavještajne službe vjeruje da ima izniman utjecaj na državnu politiku. Dodatno, traže se i podatci o njima suprotstavljenom vojnom društvu „Crnoj ruci“. PDF
83. 1926., svibanj 4., Izvješće privremenoga otpravnika poslova poslanstva u Beogradu Gordona Paddocka State Departmentu o političkoj situaciji u Kraljevini SHS, raširenosti korupcije, razmišljanjima kralja Aleksandra Karađorđevića o Radiću i njegovoj koaliciji s radikalima, uvjerenju da Radić „ne uživa povjerenje obrazovanih klasa u Hrvatskoj“. PDF
84. 1926., svibanj 20., Prvo izvješće novoga američkog poslanika Johna Dyneleyja Princea State Departmentu o unutarnjoj politici i nacionalnoj heterogenosti Kraljevine SHS u kojem izražava mišljenje da je „iz ovog kaleidoskopskog i pitoresknog kaosa moguće stvoriti stabilnu državu, ali ne dotle dok se bolesti političke truleži i međusobne nepovjerljivosti, koje su sada toliko raširene, ne isprave.“ PDF
85. 1926., svibanj 24., Izvješće poslanika Johna Dyneleyja Princea State Departmentu o padu koalicijske vlade NRS-a i HSS-a, najavljenoj parlamentarnoj istrazi protiv Rade Pašića. PDF
86. 1926., lipanj 16., Izvješće poslanika Johna Dyneleyja Princea State Departmentu o „Bijeloj ruci“ u kojem se iznosi mišljenje da je utjecaj ovoga društva sada puno manji negoli je to bio u prošlosti, kada je osnovano kao protivnik organizacije „Crna ruka“. Ono postoji i sada, a u svojoj srži radi se o „srbofilnoj vojno upravljanoj skupini koja nastoji ostvariti i ojačati srpsku dominaciju nad ostatkom sadašnje Kraljevine, odnosno isključiti što je više moguće novopripojenih nacija Hrvata i Slovenaca od obnašanja previše visokih funkcija koje imaju utjecaj na kontrolu države.“ PDF
87. 1926., srpanj 13., Izvješće poslanika Johna Dyneleyja Princea State Departmentu o pravoslavizaciji stanovništva te politici državne centralizacije. PDF
88. 1926., kolovoz 2., Izvješće trećega tajnika poslanstva Carla A. Fishera State Departmentu o političkoj situaciji u Kraljevini SHS, nedavnim poplavama, Radićevim protutalijanskim govorima u Dalmaciji i zagovaranju federacije s Bugarskom. PDF
89. 1926., rujan 27., Izvješće poslanika Johna Dyneleyja Princea State Departmentu o rekonstrukciji vlade u kojem se spominje da bi na mjesto ministra socijalne politike trebao doći Stjepan Radić. PDF
90. 1926., listopad 25., Izvješće poslanika Johna Dyneleyja Princea State Departmentu o ostavci vlade Nikole Uzunovića zbog neslaganja sa Stjepanom Radićem. PDF
91. 1926., prosinac 4., Izvješće privremenoga otpravnika poslova poslanstva Carla A. Fishera State Departmentu o izborima za „oblasne skupštine“ u kojem izražava negativno mišljenje o Stjepanu Radiću ocjenjujući ga „sebičnim demagogom“. PDF
92. 1927., veljača 11., Izvješće poslanika Johna Dyneleyja Princea State Departmentu o novoj vladi Nikole Uzunovića koje se dotiče i Radićevoga izlaska iz vlade dovodeći u vezu slabije rezultate HSS-a na lokalnim izborima jer je Radić procijenio „da je njegov prethodni savez sa Srbima (radikalima) postao sve nepopularniji među Hrvatima.“ PDF
93. 1927., veljača 28., Izvješće poslanika Johna Dyneleyja Princea State Departmentu u kojem govori o interpelaciji HSS-a protiv ministra unutarnjih poslova Božidara Maksimovića zbog zlouporabe represivnoga aparata prigodom posljednjih lokalnih izbora, kao i o djelovanju Stjepana Radića kao predsjednika zagrebačke oblasne skupštine. PDF
94. 1927., lipanj 20., Izvješće poslanika Johna Dyneleyja Princea State Departmentu o političkoj situaciji u Kraljevini SHS-a u kojem ističe i mogućnost Radićevoga predizbornog djelovanja izvan Hrvatske te donosi ocjenu karaktera Stjepana Radića. PDF
95. 1927., srpanj 5., Izvješće poslanika Johna Dyneleyja Princea State Departmentu o političkoj situaciji u Kraljevini SHS u kojem ističe i svoju ocjenu političkoga djelovanja Stjepana Radića. PDF
96. 1927., srpanj 13., Izvješće poslanika Johna Dyneleyja Princea State Departmentu o njegovu razgovoru sa Stjepanom Radićem na Bledu o izborima, kampanji i djelovanju HSS-a u Bosni, Makedoniji gdje „oružništvo provodi vladavinu terora protiv svih neradikalskih glasača“, očekivanjima na budućim izborima, odnosu s Italijom. PDF
97. 1927., srpanj 18., Izvješće poslanika Johna Dyneleyja Princea State Departmentu o njegovu razgovoru s Vojislavom Marinkovićem koji se tiče i Stjepana Radića. PDF
98. 1927., kolovoz 19., Izvješće poslanika Johna Dyneleyja Princea State Departmentu o političkoj situaciji u Kraljevini SHS ususret predstojećim izborima, te o „nepromijenjenom stanju u Hrvatskoj“. PDF
99. 1927., rujan 19., Izvješće privremenoga otpravnika poslova Carla A. Fishera State Departmentu o rezultatima provedenih izbora s posebnim osvrtom na rezultate u Hrvatskoj. PDF
100. 1927., rujan 24., Izvješće privremenoga otpravnika poslova poslanstva u Beogradu Carla A. Fishera State Departmentu o rezultatima provedenih izbora s posebnim osvrtom na rezultate u Hrvatskoj koji su pokazali da su osjećaji „za nacionalnu jugoslavensku zajednicu još uvijek podređeni lokalnim vjerskim i rasnim idejama.“ PDF
101. 1927., listopad 26., Izvješće poslanika Johna Dyneleyja Princea State Departmentu o političkom stanju u Kraljevini SHS nakon izbora i utjecaju kralja Aleksandra Karađorđevića na politički život u kojem se ističe i mišljenje da je kralj „najsposobniji politički poglavar države u Europi“. PDF
102. 1927., prosinac 4., Izvješće poslanika Johna Dyneleyja Princea State Departmentu u kojem se ističe mišljenje da je „Radić najveći krivac za neslaganje Hrvata i Srba“. PDF
103. 1928., siječanj 2., Izvješće poslanika Johna Dyneleyja Princea State Departmentu o krizi vlade i stvaranju Seljačko-demokratske koalicije dogovorom Stjepana Radića i Svetozara Pribićevića. PDF
104. 1928., ožujak 12., Izvješće poslanika Johna Dyneleyja Princea State Departmentu o političkoj situaciji u Kraljevini SHS u kojem govori o žestokoj borbi novih partnera HSS-a i SDS-a (Seljačko-demokratske koalicije) „protiv vladine politike srpske dominacije“. PDF
105. 1928., lipanj 2., Izvješće poslanika Johna Dyneleyja Princea State Departmentu o ratifikaciji Nettunskih konvencija u Narodnoj skupštini, nepovoljnom položaju u dobivanju kredita od američko-britanskih banaka što je uzrokovalo „rastući val nezadovoljstva protiv vlade“. PDF
106. 1928., lipanj 20., Brzojav Johna Dyneleyja Princea State Departmentu o atentatu Puniše Račića na hrvatske zastupnike u Narodnoj Skupštini. PDF
107. 1928., lipanj 27., Izvješće poslanika Johna Dyneleyja Princea State Departmentu o atentatu na hrvatske zastupnike u Narodnoj skupštini. PDF
108. 1928., lipanj 27., Izvješća konzula u Zagrebu Leslieja A. Davisa poslaniku Johnu Dyneleyju Princeu o događajima u Zagrebu i stanju u Hrvatskoj nakon skupštinskoga atentata. PDF
109. 1928., srpanj 14., Izvješće poslanika Johna Dyneleyja Princea State Departmentu o padu vlade zbog atentata u Narodnoj skupštini, povratku Stjepana Radića u Zagreb koji je pokazao da ima „još veću i zdušniju podršku nego ikada“. PDF
110. 1928., kolovoz 23., Izvješće poslanika Johna Dyneleyja Princea State Departmentu o razgovoru s knezom Pavlom Karađorđevićem o stanju u Kraljevini SHS nakon atentata u kojem je iskazao mišljenje da „kralj ne razumije ekstremnu ozbiljnost trenutne situacije između Srba iz stare kraljevine i gotovo polovice Jugoslavije koja je (…) neizmjerno napeta“ izražavajući svoje „zaprepaštenje kukavičkim ubojstvom koje je 20. lipnja počinio srpsko-crnogorski zastupnik Račić“. PDF
111. 1928., kolovoz 23., Izvješće poslanika Johna Dyneleyja Princea State Departmentu od 23. kolovoza 1928. o smrti Stjepana Radića u kojemu se donosi njegova biografija, analiza karaktera, širina utjecaja, kao i ocjena političkoga djelovanja i nasljeđa. PDF
112. 1928., listopad 5., Izvješće konzula u Zagrebu Leslieja A. Davisa poslaniku Johnu Dyneleyju Princeu o hrvatskom pogledu na političku situaciju u Kraljevini SHS, padu vlade Velje Vukičevića nakon skupštinskoga atentata, ratifikaciji Nettunskih konvencija, utjecaju smrti Stjepana Radića, „amputaciji zapadnih dijelova Kraljevine“. PDF
113. 1928., listopad 18., Izvješće poslanika Johna Dyneleyja Princea State Departmentu o razgovoru s kraljem Aleksandrom Karađorđevićem o stanju u Kraljevini SHS o kojem je rekao da ga ono „previše ne brine (…) jer je hrvatski karakter vrlo sličan Rusima i Poljacima. To će reći, Hrvati su vrlo promjenjivi i svadljivi između sebe, te zbog toga vjerujem da neće biti sposobni postići dogovor oko bilo kakve jedinstvene politike“. PDF
114. 1928., studeni 15., Izvješće privremenoga otpravnika poslova Carla A. Fishera State Departmentu o „sve većim napetostima između Hrvatske i Srbije“ te da ništa u političkom razvoju situacije ne upućuje na rješenje problema nakon skupštinskoga atentata u bliskoj budućnosti. PDF
115. 1928., prosinac 6., Izvješće konzula u Zagrebu Leslieja A. Davisa o privremenom otpravniku poslova u Beogradu Carlu A. Fisheru, o nasilnim prosvjedima u Zagrebu na desetogodišnjicu ujedinjenja 1. prosinca 1928. PDF
116. 1929., siječanj 3., Brzojav privremenoga otpravnika poslova Carla A. Fishera State Departmentu da je vlada pala zbog „različite politike prema Hrvatskoj“. PDF
